"If we open a quarrel between the past and the present, we shall find that we have lost the future."
Winston Churchill (1874 - 1965)
PUNJI TRAP MADE IN SPLIT
naškrabano -02.07.2013. utorak - 12:13
Ma ko kaže da naši ljudi nisu dosjetljivi i inovativni ?
Svi vi koji ste gledali tu i tamo pokoji film sa temetikom Vijetnamskog rata sicate se onih trapula (zamki ) u koje su bidni GI (oli ti ga americki marinci) upadali i bili izbodeni.To je bija jedna od domišljatih Vietconkovskih nacina kako nanit šta više štete neprijateljskoj vojsci . I istini za volju po izjavama marinaca najviše su se bojali iznenadnih upadanja u te punji traps i svih ostalih booby traps ili ti ga prirucnih zamki za neprijateljske vojnike po kojima je domišljatos Vijetnamaca nadilazila sve do tada inovacije.
Zamka se radila tako da bi se u zemlji iskopala rupa te bi se u nju nabili šiljci stabljika bambusa pa do metalnih šiljaka.Rupa bi se zamaskirala /pokrila slojem trave ili drugog bilja i tako bi zamaskirana cekala nesritnog marinca koji ce upast u nju i tako zadobit teške ozljede stopala ,te tako bit izbacen iz borbene sposobnosti.
E sad da Vi nebi mislili da su samo Vijetnamci bili tako inovativno domišljati evo Van primjer domišljatosti našega sugrađanina iz Splita . DA NIJE ŽALOSNO BILO BI SMIŠNO .Prije par dana natrefija san se isprid jedne butige za racunala u Velebitskoj ulici i nisan moga doc sebi od iznenađenja kad san vidija ovo :
Sta san zabezeknut dobrih 15 minuti pa san onako sablaznjen pita u butigi o cemu se tu radi ......da nije koja reklama za koju racunalnu igru sa tematikon Vijetnamskog rata ( jerbo san i sam odavno zaražen igron Vietcong ) iako san zna da to nije to ....ali pametnome coviku nemore past napamet da je to neko ZAOZBILJNO STAVIJA ...... i to usrid moga grada .....drugog grada po velicini u mojoj državi ?????
Covik je iz susjedstva da bi sprijecija možebitne provalnike u svoj stan koji je odmah tu iza zida u isti taj zid nabija željezne tondine ( šipke) te ih isprepleja bodljikavon žicon .....i to mu je bilo malo pa je na drvenoj podlozi nabija brokve ( čavle) primjerene velicine te ih isprepleja bodljikavon žicon.......pa oni Vijetkongovci nisu mu do kolina .......i sve to da mu neko nebi preko podignute nadstrešnice u kaficu ispod njega provalija u stan ......
Zar doticni nije moga to nekako kulturnije napravit ? Na postojecu ogradu podignut nadogradnju ograde koja bi sprijecavala moguce provalnike ?
pa stvarno se tribamo zapitat DI TO MI ŽIVIMO ? KO TO ŽIVI U NAŠEM SUSISTVU ? DI SU INSPEKCIJE? JEL OVO NAŠ PRIMJER KULTURE KOJU SMO UNJELI U EVROPU I S KOJIM SE TOLIKO HVALIMO ????
i evo da nebi bilo zabune .........
GRAD SPLIT GRADSKO VIJEĆE
Na temelju članka 16. Zakona o komunalnom gospodarstvu („Narodne novine“, broj 26/03-pročišćeni tekst, 82/04 i 178/04) i članka 33. Statuta Grada Splita („Službeni glasnik Grada Splita“, broj 33/08 - pročišćeni tekst i 26/06 – Vjerodostojno tumačenje), Gradsko vijeće Grada Splita na 41. sjednici, održanoj 18. prosinca 2008. godine, donosi
O D L U K U
o komunalnom redu
4. OGRADE UZ JAVNU POVRŠINU I NA JAVNOJ POVRŠINI
Članak 26.
Ograda uz javnu površinu mora biti izrađena tako da se uklapa u okoliš, u pravilu od ukrasne živice i slično, te mora biti postavljena na način da ne ugrožava i ometa prolaz ljudi i sigurnost prometa. Bodljikavu žicu, šiljke i slično iznimno se može postavljati kao dopuna postojeće ograde, samo iznad visine 190 cm i to tako da ne ometa i ugrožava prolaznike i da ne predstavlja opasnost za ljude i imovinu, sukladno propisima o gradnji.
Ograda uz javnu površinu vlasnik odnosno korisnik dužan je redovno održavati i obrezivati
tako da ne prelazi preko zamišljene linije na javnu površinu, da ne smeta prolaznicima i prometu i tako da ne predstavlja opasnost za prolaznike i vozila.
Znan da je vec više puta o ovoj biljci bilo rici ovde na blogu ali ja evo nemogu odolit pa ne ponovit gradivo pošto san ja uspija udomit dvi sadnice . Malo je teže ove sadnice održavat u pocetku ali iako su bile u rasadniku bezobrazno skupe ipak nisan moga odolit a da ne pokušan .Ipak je ova biljka dil tradicije moga kraja .
e sad da se nebi ja puno zamara sa pisanjen jer se ovo ipak piše u radno vrime ( tako da nebi privreda lipe naše patila -kada može bit gore ) evo copy paste malo sa wikipedije :) Žižula (lat.: Zizyphus zizyphus), zvana još i žižola, ćićindula ,čičimak i cicindra , poznata i kao kineska datulja. Po broju stabala najbrojnije je voće u Kini. Uzgaja se širom Azije, na Mediteranu, kao i u SAD-u u novije vrijeme. Kod nas je prisutna samo u primorju, posebno na području od Dubrovnika do Trogira.( e ovo zadnje misto je moje ).
Žižula je grmolika biljka ili manje stablo visine do 5 m a sa gustom krošnjom i povijenim granama. Na granama se nalazi veliki broj oštrog trnja i manje, lisne grančice duge do 25 cm. Na lisnim grančicama rastu manji, duguljasti, sjajni, kožnati i blago nazubljeni listovi. Cvjetovi su maleni, dvospolni i privlačni pčelama. Na istim grančicama rastu cvjetovi i plodovi, a one otpadaju po završetku vegetacije. Plodovi su jajasti i oblika masline, kao nedozreli su svijetle zelene boje. U rujnu počinju mijenjati boju, lagano žute, a zatim poprimaju jarku crveno-narančasto-smeđu boju. Krajem rujna ili početkom listopada plodovi se beru i upotrebljavaju. Meso ploda je svijetle, žućkasto-zelene boje, prijatnog, slatko-kiselog okusa, a u sredini je tvrda koštica. Žižula raste u toplim krajevima, a odlikuje se velikom otpornošću na temperaturne promjene, tako ljeti može izdržati i preko 40°C i sušu, a kada odbaci svoje grančice, postaje vrlo otporna i na hladnoću, u razdoblju mirovanja podnosi temperaturu i do -25°C. Žižula najbolje uspijeva u dubokim i plodnijim tlima, a lošije na području gdje su tla alkalna i karbonatna, zbog mogućnosti oboljenja u obliku različitih kloroza. Plod se jede sirov, te djelomično ili potpuno osušen. Također, od plodova žižule rade se marmelade, sokovi i rakija na bazi lozovače. Plod se preporučuje zbog visokog sadržaja korisnih sastojaka i vitamina C, za sniženje krvnog tlaka i za liječenje želučanih i crijevnih tegoba. Plodovi, lišće i kora žižule koriste se u farmaceutskoj industriji za proizvodnju lijekova i čajeva.
Evo obecajen da drugi put necu copy - paste.......... ako mi morete virovat :)
Kako to inace biva u životu neke stvari se vrlo brzo naprave a za neke triba malo više vrimena.Tako je i nama na Gripama ( kvart grada Splita- ili kako bi se to reklo Gradski kotar Gripe) tribalo punih 14 godina za realizaciju jednog projekta.Ali pošto smo mi dovoljno tvrdoglavi i uporni ipak smo projekt priveli kraju na zadovoljstvo svih (aj dobro ne baš svih ) građana našeg kvarta a posebno na zadovoljstvo nas umišanih u taj projekt.
Prije 14 godina onako uz kavu pala je prica o tome kako teren ovog dila grada Splita nema nikakvog sakralnog obilježja. I onda normalno javi se jedan stariji gospodin koji je bija malo bolje upucen u prošlost Grada isprica nam pricu o kipu i kapelici koji su se nekoc nalazili u splitskom polju na putu iz Grada prema Omišu .I kako je ta kapelica uklonjena 1933.godine kako bi se na mistu di je ona bila mogli izgradit stambeni objekti . Kapelica i kip su je preneseni u dvorište crkve Gospe od Pišana . kapelica u kojoj je bija ovaj kip do 1957. godine -kada je prenesen u crkvu Gospe od pojišana
Kako izvori tvrde radi se o kipu kojeg je napravio kipar Nikola Dente zvani Cervo ,Mlecic koji je bio naseljen u Trogiru.a kip je u 13. stoljecu bija u splitskoj stolnoj crkvi te je nakon preuređenja crkve prenesen u 17 . stoljecu u kapelicu koja je bila u splitskom polju.
Budući da Gospa drži pred sinom knjigu, smatralo se da je to sv.Ana sa kćerkom Marijom , pa je klesar 1933.godine oštećenu Kristovu glavu, držeći je Marijinom, obnovio kao glavu djevojčice te je puk štovao ovaj kip kao kip sv.Ane.
Novija istraživanja ustvrdila su da je kip inačica bizantske Hodegitrije koja se identificira kao Maiestas ,zapravo Sedes sapientiae , PRIJESTOLJE MUDROSTI .
Motiv knjige u naručju Gospe sa sinom rijedak je u kiparstvu. Postoji dvjestotinjak europskih skulptura tog sadržaja ali u pravilu izrezbarenih u drvu.Ovaj kip i jedna dubrovačka Maiestas starija stotinjak godina su iznimke jer su napravljene u kamenu.
Iz crkvenog dvorišta Gospe od Pojišana Konzervatorski zavod za Dalmaciju prenio je kip 1957. godine u crkvu Gospe od Pojišana, gdje se i danas nalazi.
Na osnovi svih ovih spoznaja ,Inicijativni odbor grupe građana u suradnji sa Vijećm kotara Gripe 1998.godine pokrenuo inicijativu za postavljanje kipa Sv.Ane na javnu površinu (tada se još mislilo da se radi o kipu sv. Ane) kip koji nije zadovoljava religiozne kriterije
Nakon neuspjele prve izvedbe kipa koji je napravljen 2000. godine a koji nije zadovoljavao religiozne kriterije ,Vijeće kotara donjelo je 2004.godine odluku o izradi drugog kipa Bogorodice sa sinom na prijestolju koji bi zdovoljavao zadane umjetničke i religiozne kriterije .Određeno je da kip bude trodimenzionalna replika starog kipa koji je nekad bio na ovom području . U suradnji sa umjetnikom Kažimirom Hrastom pokrenuta je inicijativa da se studentima kiparstva pri Umjetničkoj Akademiji u Splitu ovaj kip dade kao zadana tema te da se najbolji kip nagradi i po istom napravi odljev u bronci.Izabran je rad akademskog kipara Roberta Jozića.
2008.godine napravljen je u “Ljevaonici umjetnina Ujević “ iz Zagreba odljev kipa u bronci .
Gradskog kotara Gripe nastavlja 2010 - 2011 aktivnosti oko postavljanja ovog kipa na javnu gradsku površinu te započima sa radovima na sanaciji/ rekonstrukciji zelene površine na križanju ulica Matice hrvatske i Osječke ulice .Sasvim uništene zelene površine divljim parkiranjem vozila u potpunosti su obnovljene te je na istima posijan travnjak i zasađeni grmovi lavande,ruzmarina i brnistre.E sad se pitate a zašto baš brnistre koja nije baš reprezentativni grm.E pa zato šta je u prošlosti dobar dil Gripa bija pokriven baš ovim grmom.Evo par slika kako su te površine izgledale prije a kako sad nakon našeg upornog i tvrdoglavog rada.
2012.godine napravljeno je postolje kipa . Betonska osnova obložena je vrlo kvalitetnim kamenom Travertin koji je tradicionalni arhitektonski kamen od svjetskog značenja. Travertin predstavlja vrstu jurskog mramora.Neki od mnogih poznatih primjera upotrebe ovog kamena su Colosseum ili Flavijev amfiteatar u Rimu i Bazilika svetog srca Isusova u Parizu .
Kip je 14.lipnja ove godine smješten u nadgrađe postolja koje je osmišljeno kao staklena niša koja podsjeća na kapelicu.
I TAKO JE NAPOKON NAKON 14 GODINA tvrdoglavog i nesebicnog volonterskog rada kip Bogorodice opet na Gripama
Blagoslov kipa bit će za blagdan Male Gospe (08.09.2012) a blagoslov će obaviti Gvardijan svetišta Gospe od Pojišana fra Mirko Varga LJubić.
I kako to uvih bude ovod kod mene ide ono FALITE ME JUSTA MOJA …..osin šta san ja jedan od 3 inicijatora postavljanja ovog kipa i onaj koji je sve ovo gura punih 14 godina uz to šta san autor postolja /kapelice ,evo san napravija i katalog koji ce mo podjeliti sugrađanima prilikon svecanog blagoslova kipa,kako bi se naši sugrađani šta bolje upoznali sa istin.
katalog izvanka -A4 format koji se presavija po sredini
katalog iznutra